Grah poljak

“Nije jer se babe sjećaju, a unuci “ponešto znaju” kako se poljak teško kuvao”: znaju to starci, a možda i neko od njihovih unuka, kako je teško skuhati grah poljak.

 

Grah poljak je jedan od onih proizvoda koji često rastu ne toliko zahvaljujući trudu vrijednih ruku koliko darovima polja i prirode prkoseći tako klimatskim uslovima i škrtoj hercegovačkoj zemlji. Grah poljak je nepravilnog oblika, nalik na tucani pijesak veličine oko 1 centimetra. Boja graha je nalik na boju šarenog morskog pijeska tako da ga možemo naći u različitom spektru boja. U prošlosti je bio jako zastupljen na području trebinjskog kraja i othranio je čitave generacije ranijih naraštaja. A to je sasvim u skladu i s tradicijom vezanom uz bilo koji grah jer je riječ o tipičnoj zimskoj namirnici koju neki nazivaju i sirotinjskim mesom.

Poljak, u narodnoj medicini, slovi kao izuzetno zdrava vrsta graha sa neuporedivo boljim svojstvima nego ostale poznate mahunarke. On, kažu u narodu, djeluje na snižavanje holesterola i šećera u krvi te u novije vrijeme nalazi svoju novu perspektivu kao gurmanska delicija. U Trebinju vam ga serviraju uz obećanje zdravlja. Danas, nakon skoro pola stoljeća zanemarivanja, zahvaljujući strpljivom radu Slow Food Conviviuma Trebinje na ponovnom otkrivanju ovog graha koje je započelo 2005. god, poljak se vratio na polja i na stolove na području Trebinja dokazujući se kao jedan od najvažnijih predstavnika biodiverziteta u regiji.

Ukoliko se sjetite da ga noć prije potopite u hladnu vodu, a narednog dana imate bar jedan sat vremena (ili pretis lonac i trideset minuta), rezultat koji ćete dobiti je čorba od graha čije tvrdoće se nećete više sjećati jer će je izbrisati živo sjećanje na njen ukus i miris.

Grah poljak, pripadnik porodice Lathyrus sathivus (“poljski grah”, genitiv riječi “polje”, “campo”), spada u red povijesnih usjevnih kultura na području Trebinja gdje je, zahvaljujući svojoj sposobnosti da raste u nepovoljnim klimatskim i zemljišnim uslovima, svom dugotrajnom skladištenju i, prije svega, svojim bogatim hranljivim tvarima (na prvom mjestu proteinima), stoljećima bio jedan od osnovnih prehrambenih artikala zbog čega mu je dodijeljen počasni naziv “meso siromašnih”. Danas, nakon skoro pola stoljeća zanemarivanja, zahvaljujući strpljivom radu na ponovnom otkrivanju koji je započeo 2005. god, poljak se vratio na polja i na stolove na području Trebinja, dokazujući se kao jedan od najvažnijih predstavnika biodiverziteta u regiji.

 

 

RECEPT: 

Priprema:
Uveče potopiti grah u hladnu vodu. Ostaviti do ujutru.
Isprati hladnom vodom i staviti grah u lonac za kuhanje.
Usuti vodu, zatim sitno sjeckano povrće (mrkvu, češnjak, crveni luk, peršun, celer – listove i korijen, lovorov list, ruzmarin).
Zatim usuti maslinovo ulje po želji i dodati biber u zrnu i mljeveni, crvenu začinsku papriku, so.

Sastojci:
Mrkva,
češnjak,
crveni luk,
peršun,
celer, listove i korijen,
lovorov list,
ruzmarin.

Previous Uštipci

Kontakt

 

Turistička zajednica HNŽ/HNK
Adresa: Dr. Ante Starčevića bb
Tel. : +387 36 355 090
Fax : 387 36 355 096
email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.hercegovina.ba

Preuzmite publikaciju

Mapa Agroturizam Hercegovine

Projekt Agroturizam

Projekt: Razvoj ruralnog turizma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/Hercegovačko-neretvanskom kantonu/
Menadžer projekta: Semir Temim
Ekspert: Robert Baćac
Koordinator:Ramiz Bašić
Mostar, 2016./ 2017.
Projekt financirala i implementirala:
Turistička zajednica HNK/Ž